Ublažite simptome autoimunih bolesti pomoću AIP prehrane

Ona nije nužno namijenjena samo osobama koje pate od nekog oblika autoimunih bolesti kao što su to bolesti štitnjače, reumatoidni artritis, dijabetes, multipla skleroza, celijakija, Crohnova bolest i mnoge druge.

Ona je namijenjena i osobama koje pate od drugih zdravstvenih smetnji, primjerice, čestih glavobolja, osjećaja umora, nadutosti, probavnih smetnji ili kožnog osipa, a nikako ne mogu otkriti koji je njihov uzrok.

Velika je vjerojatnost da takve smetnje uzrokuje neprilagođena prehrana i namirnice na koje tijelo nepovoljno reagira.

Kako nastaju autoimune bolesti?

Imunološki sustav je obrambeni mehanizam našeg tijela, a glavna mu je uloga da iz tijela eliminira mikroorganizme koji su napali tijelo i koje ono prepoznaje kao neprijateljske.

Problem se javlja kad imunološki sustav počne napadati i zdrave stanice u tijelu, uništavajući vlastita tkiva i organe. Tada dolazi do razvoja autoimunih bolesti. Razlog tome mogu biti genetske predispozicije, djelovanje iz okoline ili se on jednostavno ne može otkriti.

Probavni sustav i autoimune bolesti

Kod dijagnosticiranja i liječenja autoimunih bolesti postoje sve glasnija i konkretnija istraživanja kako je začetak svih problema upravo prehrana, uz ranije spomenute druge faktore koji utječu na njihov nastanak i razvoj.

Na crijevima se usred upalnih procesa pojavljuju malene rupice koje mogu dovesti do propusnosti crijeva koja zbog toga razne toksine i mikroorganizme propuštaju u krv. Oni provociraju neprimjerene reakcije imunološkog sustava i razvoj autoimunih bolesti.

Zdravi probavni sustav je temelj zdravlja

Ne tvrdi se da se prehranom mogu izliječiti autoimune bolesti, ali je sasvim jasno da način života, a posebno naše prehrambene navike, utječu na naše zdravlje i sastav crijevne mikroflore.

Zdrav probavni sustav znači i dobar imunološki sustav. Promjene u crijevnoj mikroflori utječu na promjene stadija autoimunih bolesti, ili pogoršavaju njihove simptome ili poboljšavaju opće stanje organizma.

Iako se ne zna koja je točna veza, izgledno je da prehranom možemo utjecati na usporavanje tijeka autoimunih bolesti, a možemo ih staviti i u stanje dugotrajne remisije.

Kako djeluje AIP prehrana?

Upravo je to glavni zadatak AIP prehrane. Ona je eliminacijska dijeta koja funkcionira tako da iz prehrane izbacuje svu hranu koja bi mogla biti štetna za organizam. Iako se usko naslanja na Paleo princip prehrane, AIP prehrana ipak je više restriktivna.

U početnoj fazi prehrana se bazira samo na onim namirnicama za koje je sigurno da ne utječu nepovoljno na tijek autoimune bolesti ili za koje je jasno da nisu razlog pojavi zdravstvenih smetnji kojima se ne zna uzrok. Tako se tijelo dovodi u stanje ravnoteže.

Konzumacijom samo onih namirnica na koje tijelo povoljno reagira i koje neće uzrokovati upalne procese u probavnom sustavu i posljedično neprimjerene imunološke reakcije, trebali bi se smanjiti i simptomi autoimune bolesti i druge smetnje.

Hrana koju se preporučuje konzumirati ovisi o svakoj bolesti posebno, ali postoje neke namirnice koje se smatraju univerzalno prihvatljivima. To su:

• organsko meso - govedina, piletina, puretina, janjetina, ovčetina
• ribe i školjke
• povrće - preporučuje se kombinacija lisnatog i cvjetastog povrća, te konzumacija korjenastog povrća kao što je to mrkva, celer ili cikla
• masnoće - zdrave masnoće iz maslinovog ulja, kokosovog ili avokado ulja
• voće - preporučuje se konzumacija bobičastog voća kao što su to borovnice, kupine ili maline, te citrusa kao što su to limun, naranče ili mandarine
• začinsko bilje - bosiljak, đumbir, vlasac, ružmarin, origano, peršin i slično

Hrana koju bi trebalo izbjegavati:

• žitarice u svim oblicima, posebno one koje sadrže gluten, a to se odnosi na tjesteninu, peciva, zobene mekinje i svu ostalu hranu baziranu na žitaricama
• mliječni proizvodi - svježi i tvrdi sirevi, maslac, mlijeko, vrhnje ili jogurt
• mahunarke i gljive, kao i sva industrijski prerađena hrana, suhomesnati proizvodi ili hrana iz konzerve
• kava i alkohol, te svi zašećereni napitci

Ponovno uvođenje namirnica u prehranu

Nakon nekog vremena, kada se osoba počne dobro osjećati i kada se tijelo ustabili, u prehranu se polako počnu uvoditi i one namirnice koje potencijalno mogu imati loš učinak na zdravlje, kao što su to gluten ili određeni mliječni proizvodi.

Period potpune restrikcije bi trebao trajati barem mjesec dana nakon čega se može uvoditi jedna po jedna namirnica. Najvažnije je da se između novih namirnica koje se uvode u prehranu napravi pauza od barem pet do sedam dana.

Nova namirnica se uvodi tako da se ista konzumira barem dva do tri puta dnevno i to prvo u malim količinama, a u posljednjem obroku u većoj količini. Sljedećih nekoliko dana prate se reakcije tijela na tu namirnicu.

Ako dođe do ponovne pojave simptoma bolesti ili drugih smetnji, potrebno ju je zauvijek izbaciti iz prehrane. Tijelo vam tako jasno poručuje da mu smeta ono što mu dajete.

Kako dugo provoditi AIP prehranu?

AIP prehrana ne podrazumijeva cjeloživotni protokol i stalne velike restrikcije. Njezin cilj je da upoznate svoje tijelo i ono što dovodi do pogoršanja vašeg zdravstvenog stanja kako biste te namirnice dugoročno izbjegavali. Ono što neće smetati vašem tijelu moći ćete nastaviti nesmetano dalje konzumirati.

Početak uvođenja AIP prehrane je naporan i težak, zahtijeva da se upoznate s načinom funkcioniranja vašeg tijela, ali donosi brojne koristi.

Važno je biti dosljedan u provođenju AIP protokola, ali je još važnije osluškivati vlastito tijelo. U slučaju da su određene namirnice u AIP protokolu etiketirane kao dobre ili poželjne za konzumaciju, a vi primijetite da vam ta hrana stvara smetnje, izaziva nadutost ili pogoršava simptome vaše primarne bolesti, vjerujte vlastitom osjećaju i izbacite je iz prehrane.

Svaki će organizam drugačije reagirati na određene namirnice, kao što je i svaka bolest specifična.

Provjerite ponudu zdravih namirnica