Brza narudžba
Košarica 0 kom
GMO

Genetski modificirana hrana

Datum objave: 15.12.2021.
Komentiraj

Često u medijima čujemo kako je svijet sve napućeniji, a raspoložive količine hrane sve je manje. Tužna je činjenica kako godišnje u svijetu od gladi umre oko 9 milijuna ljudi. Neki će rješenje problema gladi pronaći u sprječavanju pretjeranog rasta populacije, smanjenju bacanja hrane, promjene u agrikulturi nerazvijenih zemalja, sprječavanju klimatskih promjena, a neki u genetski modificiranoj hrani.

Što je to GMO?

Genetski modificirani organizam GMO (osim čovjeka) je onaj kojem je genetski materijal izmijenjen na način koji se ne pojavljuje prirodnim putem parenja i/ili prirodne rekombinacije. Prema važećem Zakonu o genetski modificiranim organizmima (NN 126/19) iz 2020. Pod GMO se smatraju organizmi čiji je genetički materijal izmijenjen tehnikama genetičkog inženjerstva. Osim nacionalnog zakona, GMO kao i GM hrana podliježu nizu zakonskih okvira Europske Unije:

  • UREDBA (EZ) br. 1829/2003 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA  o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje.   
  • UREDBA (EZ) br. .641/2004 o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na zahtjeve za odobrenje nove genetski modificirane hrane i hrane za životinje, obavješćivanje o postojećim proizvodima te slučajnu ili tehnološki neizbježnu prisutnost genetski modificiranog materijala koji je pri procjeni rizika.
  • UREDBA (EZ) br. 1830/2003 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o sljedivosti i označivanju genetski modificiranih organizama te sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedene od genetski modificiranih organizama i izmjeni Direktive 2001/18/EZ.                      
  • UREDBA (EZ) broj 2017/625 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja.

Svi navedeni pod GM hranu NE podrazumijevaju hranu dobivenu tehnikama poput:

  • klasičnog oplemenjivanja biljaka (križanje – umjetna oplodnja biljke)
  • nasumična mutageneza (npr. ozračivanje sjemena radioaktivnim zrakama pri čemu u DNA molekuli nastaju mutacije koje mogu dovesti do željenih svojstava biljke poput rezistencije na određeni herbicid, veći plod ili prinos itd.)
  • fuzija stanica (hibridne biljke u kojima su “pomiješana” dva genoma skupa – najpoznatiji primjer je TRITIKAL (pšenoraž), križanac  pšenice i raži koji ima prinos kao pšenica, bolje podnosi hladnoću, nutritivno je vrijedniji, koristi se kao stočna hrana)

Čovjek zapravo već desecima tisuća godina radi genetske promjene organizama od kako se krenuo baviti poljoprivredom. Tražio je biljke u prirodi te je udomaćivao one koje su mu se svidjele, tj. uzgajao ih je na svojim poljima. Tako je stalno vršio selekciju onih biljaka koje su mu trebale. S vremenom su se te udomaćene biljke počele širiti zbog intenzivnog uzoja i na novootkrivene kontinente.

Također, u prirodi se događa evolucija. Genetički materijal se stalno i spontano mijenja, tj. mutira. Zbog toga se u prirodi mogu pojaviti biljke koje su drugačije (npr. imaju bolja ili lošija svojstva – veće ili manje plodove) pa ih čovjek selektira i dalje uzgaja.

U 20. stoljeću počinje prvo znanstveno oplemenjivanje koje uključuje odabir i križanje roditelja s točno određenim svojstvima. Selekcija potomaka sa zanimljivim i poželjnim svojstvima radi se tijekom velikog broja generacija te se tako razvijaju nove sorte.

U 21. stoljeću javljaju se modifikacije znanstvenog oplemenjivanja, odnosno genetičko inženjerstvo (GI). To je niz postupaka i tehnika koje omogućavaju izolaciju ili sintezu nasljednog materijala, njegovu analizu i modifikacije te ponovno uvođenje i ekspresiju u živoj stanici. GI omogućava precizno i brzo provođenje genetičkih promjena: unošenje, inaktivaciju ili modifikaciju točno određenih gena.  Na ovakav način dobiva se GM hrana koja podliježe restriktivnoj zakonskoj regulativi EU kao i RH.

Zakonska regulativa GM hrane

Prema Zakonu GM hrana koja se stavlja na tržište EU mora proći niz detaljnih analiza koje će utvrditi da je takva hrana sigurna za konzumaciju, odnosno da ne uzrokuje negativne posljedice na ljudsko zdravlje. Takva hrana mora se jasno i vidljivo označavati kao GM hrana upotrebom riječi “genetski modificiran” ili “proizveden od genetski modificiranog (naziv sastojka)” u popisu sastojaka, kategorije ili proizvoda.

Međutim, hrana koja sadrži tvari koje sadrže GMO ili se od njih sastoje, ili su od njih proizvedene, u omjeru koji NE PRELAZI 0,9 % hrane, NE podliježe označavanju kao GM hrana pod uvjetom da je ta prisutnost slučajna ili tehnički neizbježna.  Osim toga, tijekom procesa proizvodnje i u gotove prehrabene proizvode mogu se dodavati aditivi koji su često proizvedeni od GMO, koji se također NE označavaju kao GM hrana. 

Oni se hrani dodaju u malim koncentracijama i visoko su pročišćene tvari, te se proizvode kao GMO zbog puno jefinije i veće mogućnosti proizvodnje.

Također nisu ni hrana ni hrana za životinje koja se proizvodi uz pomoć genetski modificiranog pomoćnog sredstva uključene u označavanje GM hrane. Na takav način, proizvodi dobiveni od životinja koje su hranjene genetski modificiranom hranom za životinje ili liječene genetski modificiranim lijekovima neće biti podložni niti zahtjevima za odobravanje niti zahtjevima za označivanje GM hrane.

GMO detekcija u hrani

Za određivanje GM hrane potrebno je ustanoviti ima li u nekom proizvodu više od 0,9 % GMO u jednom ili po svakom pojedinačnom sastojku. U tu se svrhu koristi tzv. Real Time PCR ili RT- PCR ili kvantitativni PCR. Ta se metoda koristi za kvantitativnu analizu odnosno za određivanje udjela GMO u hrani.  Osim toga, postoje i brzi testovi za detekciju GMO, koji se zasnivaju na postojanju antitijela na protein koji se detektira (a postoji samo u GM biljci)

Ovake metode provode analitičari u za to specijaliziranim laboratorijima. U Hrvatskoj postoje dvije ustanove koje imaju akreditaciju za određivanje GMO - HR zavod za javno zdravstvo u Zagrebu i Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku.

GM hrana u svijetu

Najčešća GM hrana koja se uzgaja u svijetu su kukuruz, soja, pamuk, uljana repica, rajčica, krumpir, šećerna repa, riža, pšenica, karanfil, bundeva, duhan, cikorija, lan, dinja i papaja.

Takva se hrana uglavnom proizvodi zbog određenih prednosti u odnosu na konvencionalnu (organsku) hranu: niža cijena, dulji vijek trajanja proizvoda, veća nutritivna vrijednost. Prvenstveno se GM hrana počela proizvoditi radi veće otpornosti od nametnika i nekih bolesti biljaka, čime se smanjila upotreba pesticida.

Najviše GM usijeda nalazi se u SAD (oko 72 milijuna hektara), Brazilu (52.8), Argentini (24), Kanadi (12.5), Indiji (11,9), zatim Paragvaj, Kina, Južna Afrika, Pakistan itd.

U Europi trenutno postoji samo jedan kultivirani GMO i to u Španjolskoj – MON810 kukuruz (“Bt corn”). EU ga je odobrila 1998., a 2018. ga je bilo zasađeno na 115 000 hektara u Španjolskoj. Uz Španjolsku, Portugal ima GM zasade kukuruza, te obje zemlje čine samo oko 0.1 milijun hektara svjetske GM sadnje.

EU se može smatrati zagovornicom NE GM hrane i uzgoja. Sve se više zemalja članica okreće tzv. “BIO” odnosno organskoj proizvodnji i uzgoju. Stoga je rijetkost da ćete na domaćim i europskim policama trgovačkih lanaca pronaći hranu označenu kao GM.

Međutim, treba napomenuti kako se uvoze znatne količine GM hrane za životinje, kao što su soja i ostali biljni protein za hranidbu stoke.

Povijest GM hrane

Genetske modifikacije posredstvom tehnikama prijenosa nasljedne molekule (DNA) krenule su osamdesetih godina 20. stoljeća. 1994. FDA je odobrila prvu GM rajčicu na američkom tržištu koja je bila modificirana na način da joj je produljeno vrijeme zrenja nakon branja, tako da može dulje biti svježa.

Kompanija Monsanto iz SAD-a bila je među prvim agro-biotehnološkim tvrtkama koje su počele s razvijanjem GM sjemena. Danas imaju velik broj patentiranih varijanata različitih sjemena biljaka. Poznate  su varijante sojeva rezistentnih na insekte nazvani Bt –sojevi (Bt kukuruz (MON 802, MON 809, MON 863, MON 810), Bt soja i Bt pamuk. Bt označava varijantu dobivenu genetskom izmijenom, na način da se u genom biljke “ubacio” gen bakterije Bacillus thuringiensis koji kodira proizvodnju proteina toksičnih za određene insekte i nametnike.

Zasada je jedina odobrena genetski modificirana hrana životinjskog podrijetla GM losos, razvijen u SAD-u u biotehnološkoj kompaniji AquaBounty Technologies kojeg je FDA odobrila 2015. godine. Nazvan je „AquAdvantage” križanac atlantskog i kraljevskog lososa, modificiran da raste cijelu godinu, za razliku od atlantskog lososa koji raste samo u proljeće i ljeto te dvostruko brže postiže dvostruko veću težinu. Divlji losos punu težinu dostigne za 3 godine, a AquAdvantage za 16 do 18 mjeseci. Međutim, danas se vode brojne polemike vezane uz utjecaj spornog lososa na okoliš, odnosno bojazni da GM losos ne pobjegne u divljinu gdje bi mogao imati negativan utjecaj na ostalu populaciju lososa.

Sigurnost GM hrane

Kao što je već rečeno, GM hrana prolazi brojna ispitivanja i dugotrajne analize te procjene rizika prije puštanja na tržište.

Još uvijek ne postoje jaki dokazi koji mogu povezati ugrožavanje ljudskog zdravlja s GM hranom. Postoje bojazni od prijenosa gena iz GM hrane u ljudske stanice ili u stanice bakterija u ljudskim crijevima, posebice opasnost od prijenosa gena za otpornost na antibiotike. Iako su istraživanja pokazala da je takva vjerojatnost vrlo mala, stručnjaci ne preporučuju upotrebu gena za otpornost na antibiotike.

Moguće opasnosti koje zabrinjavaju su mogućnost „bijega“ modificiranog gena u prirodu, preživljavanje modificiranog gena nakon sjetve, osjetljivost korisnih kukaca na produkte gena te smanjenje bioraznolikosti.

Kontrola GMO u Marjan voće

Marjan voće posluje širokim spektrom namirnica, između ostalog i kukuruzom, lanenim sjemenkama i papajom, za koje je spomenuto kako mogu biti genetski modificirane. Prilikom nabave sirovina potrebno je izabrati adekvatne dobavljače koji svojim specifikacijama proizvoda garantiraju da on nije genetski modificiran. Kontrola se vrši pri svakoj isporuci, pregledom specifikacija, deklaracija i analiza dobavljača.

Osim toga, pri razvijanju proizvoda za privatne robne marke trgovačkih lanaca potrebno je ispuniti njihove zahtjeve i specifikacije koji uključuju potvrdu da proizvod nije GM podrijetla. 

Prema zahtjevima standarda IFS Food nužno je da se proizvođač drži propisanih specifikacija proizvoda robnih marki, što se uvijek provjerava i na certifikacijskim auditima.

Državne službe pri svojim monintorinzima uzimaju uzorke u kojima i u našim sirovinama provjeravaju prisutnost GMO. No, kao što je već rečeno, Europa je vrlo restriktivna po pitanja uvoza GM hrane i njenom označavanju i sljedivosti, stoga je GM hrana na našem tržištu rijetkost, a u našoj je tvrtki dosad nije ni bilo.

Zaključak

GM hrana ima potencijal riješiti svjetski problem gladi, loše prehrane i pothranjenosti, te pomoći zašititi i sačuvati okoliš povećavajući prinose i smanjujući upotrebu sintetskih pesticida i herbicida, kao i smanjiti cijenu hrane. Međutim, postoje razne kontroverze koje se spominju uz upotrebu GM usjeva i hrane. Različita istraživanja daju različite rezultate.

Oštri protivnici GM hrane smatraju da može uzrokovati oboljenja, štetu za okoliš te da nije prihvatljiva za ljudsku prehranu. Iako Europa slovi za kontinent koji ima najstrožu politiku kad je u pitanju sigurnost hrane pa tako i GM hrane, zašto se onda životinje hrane uvezenom GM hranom, umjesto da ju primjerice Europljani u većoj mjeri uzgajaju sami?

Sve u svemu, budite sigurni, čitajte deklaracije, pratite znanstvena istraživanja i novosti vezane uz GM tematiku. Ono što znamo je da, kao i u gotovo svemu, uvijek postoje pozitivne i negativne strane GM hrane. Ne treba uvijek gledati samo u jednom smjeru. Možda je još prerano donositi bilo kakve zaključke. Vrijeme i razvoj tehnologije će pokazati postoji li zaista opravdana opasnost od konzumacije GM hrane ili je ona naša budućnost.

 

 

Komentari
Održimo zdravu vezu
Prijavom ostvaruješ 10% popusta na prvu narudžbu
Zatvori

Vaša privatnost i osobni podaci su nam bitni. Sukladno novoj Općoj uredbi o zaštiti podataka ažurirali smo naša Pravila privatnosti.

Kako bi se osigurao ispravan rad ovih web-stranica, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići.

Više o Pravilima privatnosti pročitajte ovdje.

Više o Pravilima o korištenju kolačića pročitajte ovdje.

 

Postavke o kolačićima možete urediti i/ili ažurirati ili obrisati prilikom svakog posjeta našoj stranici. O svemu više pročitajte u Pravilima o korištenju kolačića.

Google maps
Sendgrid

Google analytics