Lažna žitarica (HELJDA) stvarnih benefita
Postoje slučajevi kada je bolje biti lažnjak, kao u slučaju heljde! Heljda je pseudožitarica, nije ni trava ni žito. Heljda cijelo ovo vrijeme zapravo spada u zeljaste biljke. Međutim, koristi heljde više su nego stvarne.
Zbog svojih nutritivnih vrijednosti heljda je postala glavnom zvijezdom mnogih plant-based recepata.
Poput svojih kolega pseudožitarica, kao što su amarant, kvinoja i proso, heljda je bez glutena, i takva može činiti izvrstan dio dobro uravnotežene prehrane kod osoba koje boluju od celijakije.
Heljda se čak koristi i u proizvodnji bezglutenskih alkoholnih pića i piva.
Bez obzira želite li smanjiti unos glutena ili ga morate potpuno izbjegavati, heljda mora biti na vašem radaru. Ako još niste, vrijeme je da otkrijete koje su koristi uvrštavanja heljde u prehranu.
Drevna “žitarica” koja prati trendove
Poput ostalih drevnih (i pravih) žitarica, i uzgoj heljde datira iz starih vremena. Tijekom povijesti heljda je bila osnovni usjev u mnogim kulturama, od Azije, Bliskog Istoka, Rusije i istočne Europe, pa sve do Sjeverne i Južne Amerike. Na Zapadu su tek su nedavno počeli prepoznavati koristi heljde kao nevjerojatne namirnice.
Danas, većina ljudi ima pristup ovoj sve popularnijoj namirnici. Heljda je brzorastuća kultura, otporna na bolesti i štetnike, tako da poljoprivrednici ne moraju koristiti pesticide i ostale štetne kemikalije. Kao takva, heljda je idealna za biološki čistu proizvodnju usjeva.
Jedinstvena svojstva heljde
Bogata esencijalnim hranjivim sastojcima, heljda je težak “napadač” kada je u pitanju nutritivni sadržaj. Ovo skromno trokutasto sjeme puno je složenih ugljikohidrata, bjelančevina, vlakana i nekoliko važnih minerala poput magnezija, mangana, cinka i četiri vitamina B skupine (B2, B3, B5 i B6).
Uz sve ove bitne hranjive tvari, heljda u sebi sadrži i razne antioksidante. Antioksidanti pomažu u zaštiti organizma raznih vanjskih štetnih utjecaja, kao što su zagađenja i prekomjerno izlaganje suncu.
Heljda je puna polifenola, poput rutina i kvercetina, koji mogu pomoći u smanjenju rizika od obolijevanja od raka, kardiovaskularnih bolesti i drugih stanja.
Iako se uglavnom sastoji od ugljikohidrata, heljda ima nizak glikemijski indeks i može pomoći regulirati razinu šećera u krvi. Kod osoba koje boluju od dijabetesa, ova namirnica može biti zamjena za bijelu rižu i krumpir.
Kakav okus ima heljda?
Okus heljde je jedinstven, pomalo zemljan, s malom dozom gorčine. Nakon pečenja poprima bogatiji, intenzivniji okus zbog kojeg se svako jelo može činiti kompleksnijim, a bez puno truda.
Možete ju koristiti s raznim drugim namirnicama i sastojcima za stvaranje dinamičnih kombinacija okusa, za ukusna jela koja nikada nisu dosadna. Jer, slatko ili slano, heljda ne bira!
Ultra svestrana, može se poslužiti kao prilog uz razna jela od mesa i povrća, koristiti za pripremu ukusnih variva te kao dodatak salatama, a možete napraviti i finu kašu za doručak.
Kaša od oljuštene heljde predstavlja ukusan bezglutenski obrok bogat vitaminima i mineralima i odličan je izbor za doručak. Dodajte kaši svježe ili sušeno voće, orašaste plodove, med, javorov sirup, omiljeni džem…
Dok vi pripremate kašu, vaši klinci neka sami odluče što će dodati svojoj zdjeli (da, djeca odobrila!) Sjajan obrok koji će svima osigurati nekoliko sati energije.
Popis sastojaka (količina za dvije porcije):
- 100 g oljuštene heljde
- oko 350 ml bademovog mlijeka
- 2 žlice mljevenog lana
- 2 žlice mljevenih chia sjemenki
- 2 žlice meda
- 1 žličica vanilije
- oko 200 g šumskog voća
A volite li povremeno navući i pekarski šešir, ovdje nastupa brašno od heljde, koje je idealna zamjena za klasično brašno za pripremu raznih jela, od tamnog kruha do mekanih palačinki.
Osim toga obiluje vitamina, mineralima i proteinima te samo po sebi ne sadrži gluten.
Heljdino je brašno lako probavljivo, sadrži obilje vlakana, a u pripremi se može samo dodati klasičnim brašnima za nježniju strukturu jela.