Trenutno postoji dosta kontradiktornih istraživanja o obrocima i koliki je idealan broj obroka dnevno. Neki nutricionisti kažu da bismo trebali jesti tri glavna obroka dnevno (doručak, ručak i večeru), dok drugi tvrde da je idealno imati pet do šest obroka dnevno.
Za mnoge, tri obroka više nisu dovoljna. Ovih modernih dana, mnogi se od nas bude u pet sati ujutro i nerijetko ostaju budni do ponoći.
Osim toga, radimo više, a našem organizmu potrebno je gorivo u obliku hrane. Moramo jesti svaka tri do četiri sata da bismo kontrolirali grelin (hormon gladi).
Kao prvi obrok koji jedete ujutro, doručak postavlja temelj za ostatak dana. Unatoč tome, većina ljudi preskače doručak svakog jutra, a većina kaže da su prezauzeti ili jednostavno ne osjećaju glad. A osim što preskaču doručak, međuobroci su također mnogima nepoznanica.
Ima onih koje mogu naštetiti vašem zdravlju, ali i onih koje mogu čuvati vaše zdravlje. Ah, te grickalice, tko bi im odolio! Kada ih netko spomene, većina obično pomisli na čips, slane štapiće, perece i slično. Najpraktičnije je otići do dućana i s police odabrati jednu od takvih grickalica, ili otići do pekare po klipić koji će nam pomoći da izdržimo do ručka ili večere.
Kalorije koje dobivamo od takvih grickalica su povećane, ali bez odgovarajućeg povećanja važnih hranjivih tvari poput vlakana, proteina, vitamina ili minerala.
Iako nema ništa loše u povremenom konzumiranju takvih, nezdravih grickalica, problem nastane kada ih konzumiramo svakodnevno, uvjeravajući se da si time ne činimo nikakvu štetu. Pogotovo kada tek nekoliko polica dalje svoju košaricu možemo napuniti puno zdravijim namirnicama. Orašasti plodovi najbolja su grickalica koju možete uvrstiti u svakodnevnu prehranu.
Različiti orasi imaju različite prednosti, ali mnogi od njih su savršeni kada se koriste kao dio zdrave, uravnotežene prehrane. Oni predstavljaju jednostavan obrok i možete ih ponijeti sa sobom na posao, školu, na putovanje...
Osim što su ukusni, sadrže i hrpu važnih nutrijenata potrebnih za zdravlje. Bogati su omega 3 kiselinama zaslužnim za zdravlje srca i krvnih žila, ali i mozga, sadrže niz vitamina i minerala koji pomažu jačanju kose, kože i noktiju te poboljšavaju pamćenje i koncentraciju.
Sadrže i snažne antioksidanse kao što su selen i vitamin E koji štite od negativnih utjecaja slobodnih radikala i zaustavljaju proces starenja. Sadrže kalcij, magnezij i cink, koji se današnjim načinom prehrane unose u organizam u premaloj količini.
Jedan su od najprirodnijih i najzdravijih izvora proteina. Zbog svega toga bi trebali biti nezaobilazan dio prehrane i na jelovniku se naći najmanje pet puta tjedno.
Upravo zbog toga, jer ih ne trebamo unositi mnogo, a već i mala količina je hranjiva i zasitna, čine odličan izbor za međuobrok.
Iako imaju visoku kalorijsku vrijednost, ne morate se bojati debljanja, ako se pridržavate preporučenog dnevnog unosa. Ne preporučuje se konzumirati više od jedne šake dnevno, a budući da su bogati mastima, osobito bi mogli biti osjetljivi ljudi koji imaju problema sa žuči.
Definicija “međuobroka“ malo je komplicirana. Tehnički, međuobrok je bilo koji obrok koji se konzumira između tri glavna dnevna obroka: doručak, ručak i večera.
Kako su se obrasci prehrane razvijali tijekom vremena, granica između onoga što i kada je nešto međuobrok ili obrok je zamagljena. Za naše potrebe, međuobrok ćemo definirati kao manju porciju hrane između glavnih obroka.
Za međuobrok možete odabrati grickalice koje sadrže više hranjivih tvari. Odaberite zalogaj koji će vam pomoći da zadovoljite vaše dnevne potrebe za hranjivim tvarima. Usredotočite se na uključivanje više skupina hrane koje mnogi od nas ne jedu dovoljno kao što su voće i povrće, mliječni proizvodi, cjelovite žitarice i alternativni izvori proteina kao što su mahunarke i orašasti plodovi, sjemenke.
Razmislite o energetskim kombinacijama poput povrća i humusa, voća, orašastih plodova i jogurta, ili punog krekera i domaćeg maslaca od kikirikija.
Možda neće baš svaki međuobrok biti pun hranjivih tvari, neki će nesumnjivo biti popustljiviji od drugih.
Hrana koju obično jedete kada niste kod kuće, u pravilu je nutricionistički lošija na svaki način nego hrana koju sami pripremite kod kuće.
No, odlazak u restoran ne bi trebao biti vaš izgovor da jedete nezdravu hranu. Gotovo svi restorani i lanci brze prehrane dodali su zdravije opcije svojim jelovnicima, samo trebate zatražiti. Na primjer, naručite salatu prije naručivanja bilo kojeg drugog s jelovnika, ili zatražite povrće umjesto pomfrita. Zatražite manji komad mesa, a više salate.
Odaberete li zdravu opciju, ne samo da ćete više uživati u obroku, već ćete se osjećati zadovoljno, sretno i imat ćete više energije.
Pogrešno je tvrditi da su sve grickalice loše za naše zdravlje. Međuobrok koji uključuje orašaste plodove sjajan je način za ublažavanje gladi između obroka.
Jedenje nije iskustvo uspjeha ili neuspjeha - ono je vrlo nijansirano i jedinstveno za pojedinca. Najvažnije je shvatiti kako se zdrave grickalice uklapaju u vaš cjelokupni plan prehrane na temelju vaših sklonosti, rasporeda i dostupnih izbora hrane.
Međuobroci, grickalice (kao i hrana općenito) trebaju pružiti mješavinu prehrane, zadovoljstva i, da, čak i malo zabave.
